Glavna

Ekonomski genij Paul Krugman: Očekujem da Grčka napusti eurozonu, ali to neće biti kraj eura

Nobelovac, ekonomista Paul Krugman, naširoko je pisao o krizi u eurozoni - šta je dovelo do nje i šta treba uraditi da se iz nje izađe. Prateći prošlonedjeljni sastanak Grupe 8 (G8), u kojoj su evropski lideri izrazili nadu da će prezadužena Grčka ostati i eurozoni, razgovarali smo sa uglednim američkim ekonomistom na ovu temu.

Ekonomska priča broj jedan trenutno je Grčka. Dok neki ekonomisti i političari sa strahom upozoravaju da bi izlazak Grčke iz eurozone povlačio za sobom ogromne troškove, i do 1 triliona dolara, i izazvao lančanu reakciju koja bi za sobom mogla povući i druge države, drugi umanjuju rizike. Kako vi vidite izlaz?

Mislim da će to biti ružno ako se dogodi, što bi vjerovatno i moglo u ovom trenutku. Ali mislim da je procjena da bi cijena toga bila ogromna vjerovatno netačna. Pogodiće Grčku ekonomiju žestoko, biće nekih gubitaka na zajmovima za Grčku, ali ti će se gubici vjerovatno dogoditi svakako. A ako su na sve računali, ako Evropljani učine ono što je potrebno, tako da ne uzrokuje potpuni raspad eurozone, onda to nije tako loša stvar. Na kraju, riječ je o prilično maloj ekonomiji na neodrživom kursu. Ali neka  vrsta rješenja - čak i ako to je ono prilično ružno u prvoj godini – i to je bolje nego ništa.

Što ovo što se događa u Grčkoj govori o održivosti eura u budućnosti? Treba li biti spašen? I ako da, kako?

Ja zapravo zastupam stav da Evropska centralna banka reaguje u dva pravca, kao veoma otvorena za pozajmljivanje evropskim bankama i vladama, i povećavati do cilja planirane inflacije kao način da se sačuva euro. Ja mislim da euro treba da bude sačuvan po svaku cijenu. Ali  trenutna politika to ne radi, sadašnje politika, zapravo ga uništava. Bilo bi jako loše ako bi euro propao, iako sam uvjek mislio da je euro greška, ali smo napravili tu grešku – ili su oni napravili tu grešku i sada ga želimo spasiti, jer neuspjeh eura bio bi jako loš za evropski projekt, koji u konačnici  predstavlja mir, prosperitet i demokratiju, zbog čega bi svi trebali raditi u korist održavanja eura najbolje što možemo.

Kako će ova kriza uticati na zemlje van eurozone koje intenzivno trguju sa evropskim blokom? Ako bi euro propao, da li bi to izazvalo ogroman finasijski poremećaj na međunarodnim tržištima?

Da, sve to bi bilo veoma loše za evropsku ekonomiju. Povrijediće sve koji izvoze u Evropu, a zapravo to znači sve. Veličina tog uticaja zavisiće umnogome od toga koliko veliki obim razmjene je u pitanju. Tako, za Sjedinjene Države, koje prodaju samo 2% Evropi, to nije ništa strašno. Kada jedna od dvije najveće ekonomije na svijetu - SAD i eurozona koji su još uvjek značajni igrači na tom polju - kada jedna od njih ima ogromnih problema, to će naravno uticati na sve širom svijeta.

Bolno iskupljenje grijeha dužnika

Napisali ste da evropski lideri koji se drže mjera štednje čine „ekonomsko samoubistvo“. Izgleda da je porastao broj evropskih glasača koji su saglasni sa vama. Zašto onda to evropski lideri ne vide na taj način? Ili možda postoje naznake da Njemačka to možda uviđa?

Veoma je teško za bilo kojeg evropskog lidera pojedinačno, na stranu Njemačka, odstupiti od ortodoksije, jer ako to učinite, vi nemate dovoljno uticaja, tržišta će vas kazniti, jednostavno je jako teško napraviti korak izvan tog okvira. Veoma je velika agonija biti premijer male evropske zemlje. Imate opciju ili samo da napustite euro ili samo da pledirate za neke promjene u opštoj evropskoj politici. Ja sam pokušao da izbjegnem nacionalne stereotipe, ali postoji jedna rečenica koju je u Financial Times-u, izrekao ekonomista Martin Wolf:  “U Njemačkoj je ekonomija grana moralne filozofije". Oni su to stvarno željeli vidjeti kao grijeh dužnika, a grijeh mora biti propraćen bolnim iskupljenjem. Činjenicu da to nije način na koji ekonomija funkcioniše njima je vrlo teško da prihvate.

Ako euro propadne, hoće li dolar rasti? Ili je mnogo komplikovanije od toga?

Mnogo je komplikovanije. Smiješno je zato što će dolar rasti nasparm čega? Ako euro propadne ili prestane da postoji, onda je pitanje šta je ostalo osim esencijalne njemačke marke. To bi mogla biti veoma jaka valuta, ne slaba. Čak i sada ovakav kakav je euro opstaje, i neki ljudi misle da je iznenađujuće kako je jak, ali to je zato što Njemačka izgleda kao vrlo jaka investicija, dok periferna Evropa nije, kamatna stopa na periferiji Evrope je veoma, veoma visoka. Tako da niesam siguran da znam odgovor na pitanje kakav je utacaj na dolar. Ali sigurno nije jednostavan poput - pa dobro, to znači da će dolar uzletjeti zato što nema više eura.

Gdje bi nervozni investitori van eurozone trebali da ulože svoj novac? Da li bi im savjetovali da se oslobode eura sada?

Uh, pokušavam da ne dajem nikakve savjete za investiranje. Mislim da bazično bilo koja zemlja koja ima svoju valutu, i ima stabilnu naprednu zemlju, djeluje prilično sigurno. To su SAD, Velika Britanija, Švedska, i iz praktičnih razloga, ispada da je to i Njemačka, koja izgleda da ima svoju sopstvenu valutu, koja je u ovom trenutku euro, koja se mnogo više ponaša kao njemačka valuta, nego kao evropska. Tako da ima prilično sigurnih utočišta.

Da li očekujete da se kriza eura povlači sedmicama, mjesecima, godinama?    

Pa mjesecima, ne nedjeljama. Čak se ni Grčka vjerovatno neće srediti na ovaj ili onaj način tako brzo. Ali ako Grčka ode (napusti eurozonu), kao što ja očekujem da hoće - a to je vjerovatno nešto što će doći narednih mjeseci – onda će trenutak istine za ostatak eurozone stići veoma brzo. Tako da bih bio iznenađen ako ne budemo imali prilično jasno rješenje na ovaj ili onaj način u roku od godinu dana.